Jedna od senzacija modernog vremena je masovna posjeta koncertima tzv. Duhovne muzike, osobito ceremonijalu ‘kosmičkog plesa’- sema’ koji izvode ‘vrteći derviši’ iz Konje. Kada se vrtnja derviša opisuje u literaturi, obično se sagledava samo u vanjskom aspektu: derviši simboliziraju planete koje nadahnute izvorom Svjetlosti (duhovnim učiteljem) plove u svom ritmu vršeći ophod oko svoje ose. Istinski sema’ sadržava višestruku simboliku i oni upućeni se ne zadržavaju na spoljašnjim manifestacijama, već njegov skriveni smisao traže putem ‘izvora Svjetlosti’ znajući da je to duhovni ples Ljubavi, poticajnog načela stvaranja kosmosa, koja zajedno sa Univerzalnim umom (el-’aql elkulliyy) ili Prvom svjetlošću stvara i veze umne kreacije u stvorenim svjetovima. Tragati za sema’om znači tražiti Čovjeka (el-insan elkamil) gdje su se u svojoj punini odrazili Ljubav i Um, odnosno koji se pokorava Allahu, dž.š., iz bezinteresne  ljubavi, a kao takav ujedno je i nasljednik Svjetlosti, varis Muhammeda, s.a.v.s.

„Sufija je sve, ako si ga vidio, sve si vidio“, veli Mevlana Dželaluddin Rumi, k.s. Prema njegovim riječima, kada vidiš istinskog sufiju kao da si vidio sve ljude i sva mjesta, vidio si cijeli svijet, jer on je cjelina, a sva druga stvorenja su samo dio cjeline. Čitatelju biva jasno da uobičajeno shvatanje pojma sufije bitno zamagljuje njegovo istinsko značenje.

Poslanik Muhammed, s.a.v.s., pripovijedao je da je Allah dž.š. rekao: “Bio sam Skrivena Riznica, pa sam poželio da budem spoznat. Stoga sam stvorio svijet (čovjeka) kako bih mogao biti spoznat“. Svijet nije ništa drugo doli očitovanje Skrivene Riznice. Prvo čime se objavila u spoljašnju egzistenciju jeste muhammedanska Svjetlost (Nur muhammediyy), a oslovljava se i kao muhammedanska Realnost (Haqiqa muhammediyya) ili Univerzalni um (el-’aql el-kulliyy).

Kada nam saopštava poredak stvorenih svjetova, iako ističe da ih ima osamnaest hiljada, Rumi, k.s. nam to predočava na sljedeći način. Vidljivi svijet je svijet realizacije i objektivacije tzv. svijeta berzaha ili svijeta imaginacije (en-nefs el-kulliyya) koji je ‘iznad’ vidljivog svijeta, prostraniji je, a i likovi i modeli svega stvorenog prebivaju u tom svijetu. Ništa se ne zbiva u vidljivom svijetu a da to nije projektovano u svijetu imaginacije ili berzahu. ‘Ponad’ svijeta imaginacije je prostraniji i nepodjeljivi svijet jedne jedinstvene Zbilje ili Realnosti (Haqiqa) kojoj su potčinjeni svijet imaginacije i vidljivi svijet, a u potpunosti su prožeti Njome te na taj način čine nepretrgnuto jedinstvo. Drugim riječima, vlastitog opstojanja nemaju ni vidljivi svijet, niti svijet imaginacije, cjelokupni život izvlače iz jedne jedinstvene Realnosti koja, prema Rumiju, k.s., jedino realno postoji, a dva rečena svijeta samo su Njena manifestacija.

Svi rečeni svjetovi imanentni su čovjekovom biću, ali odličnost čovjeka u odnosu na stvorene svjetove je u tome što i sam posjeduje tzv. skrivenu riznicu koje su lišeni svi drugi svjetovi. O ovome veličanstvenom otkriću Rumi, k.s., nam ovako kazuje: “Ne gledaj sufiju kao tragaoca koji traga za riznicom, on sam je riznica“.

Ono što predstavlja Skrivena Riznica za stvorene svjetove, to za čovjekovo biće predstavlja srce. Vidljivi obzir kosmičkih svjetova u čovjeku je sukusiran u vidu univerzalnih biti četiri elementa: vode, zemlje, vatre i zraka. Ono što za svjetove predstavlja svijet imaginacije (en-nefs el-kulliyya) u čovjekovom biću to je duša (nefs). Očitovanje Skrivene Riznice u stvorenim svjetovima i promatranje umnih kreacija putem prvostvorenog ili Univerzalnog uma, kada se prenese na ljudski obzir, onda to odgovara očitovanju srca u čovjekovom biću putem umno ili razumno preobražene duše. “Srce je more svjetlosti“, veli Rumi, k.s., i samo ‘umakanjem’ ili oplavljivanjem duše u svjetlosnom moru čovjek zadobiva pridjevak sufije i postaje svjedokom sema’a.

Kao i obično, Rumi, k.s., to objašnjava na vrlo jednostavan način. Kažeš: “Napunio sam mijeh u moru, i u mom mijehu je sad more“. To je apsurdno. Ako kažeš: “Moj mijeh se izgubio u moru“, tad govoriš ispravno i oslikavaš načelo ili pravilo (Fihi-ma fihi,102).

@mr. Nezir KRČALO

Komentari (0)