| Sufija je skrivena riznica |
|
Autor Mr. Nezir Krčalo
Petak, 01 Januar 2010 10:37 |
 |
 |
 |
|

Jedna od senzacija modernog vremena je masovna posjeta koncertima tzv. Duhovne muzike, osobito ceremonijalu ‘kosmičkog plesa’- sema’ koji izvode ‘vrteći derviši’ iz Konje. Kada se vrtnja derviša opisuje u literaturi, obično se sagledava samo u vanjskom aspektu: derviši simboliziraju planete koje nadahnute izvorom Svjetlosti (duhovnim učiteljem) plove u svom ritmu vršeći ophod oko svoje ose. Istinski sema’ sadržava višestruku simboliku i oni upućeni se ne zadržavaju na spoljašnjim manifestacijama, već njegov skriveni smisao traže putem ‘izvora Svjetlosti’ znajući da je to duhovni ples Ljubavi, poticajnog načela stvaranja kosmosa, koja zajedno sa Univerzalnim umom (el-’aql elkulliyy) ili Prvom svjetlošću stvara i veze umne kreacije u stvorenim svjetovima. Tragati za sema’om znači tražiti Čovjeka (el-insan elkamil) gdje su se u svojoj punini odrazili Ljubav i Um, odnosno koji se pokorava Allahu, dž.š., iz bezinteresne ljubavi, a kao takav ujedno je i nasljednik Svjetlosti, varis Muhammeda, s.a.v.s.
|
|
Više... |
Ažurirano ( Petak, 01 Januar 2010 23:20 ) |
|
| Kantovske protivrječnosti |
|
Autor mr. Nezir Krčalo
Petak, 30 Oktobar 2009 22:54 |
 |
 |
 |
|
 Rumijevim jezikom rečeno,spoznavajući rijeku Aristotel je na najboljem tragu da spozna i more, odakle izranja ‘kraljica’ svih nauka, najviša mudrost. No, niti je doseže Aristotel, a ni postaristotelovska tradicija.
Uvjerenje da je I. Kant preobrazio staro poimanje filozofije-metafizike kao ‘kraljice’ nauka, zbog njenog zanimanja za ono najuniverzalnije i najmanje materijalno, u poimanje ‘najosnovnije’, utemeljivačke discipline, u biti je pogrešno. Ovaj rez ili okret, iako nenaznačen, sadržan je unutar same ‘aristotelovske metafizike.’ Kantova utemeljivačka filozofija (teorija saznanja) je samo odslikana aristotelovska metafizika. Kant je, slijedeći Aristotela, izveo filozofiju na bezbjednu stazu nauke tako što je ‘vanjsko’ predočio kao unutarnju, mišljenu djelatnost transcendentalnog ega.
|
|
Više... |
Ažurirano ( Petak, 01 Januar 2010 23:18 ) |
|
| Velovi mašte |
|
Autor mr. Nezir Krčalo
Petak, 23 Oktobar 2009 18:25 |
 |
 |
 |
|
 Prema priznanju I. Fochta, kroz cijelu svoju historiju filozofija nije riješila nijedan problem. Ona nije dala konačnog odgovora ni na pitanje šta je biće, ni šta je duh, ni šta je istinito, ni šta je dobro, ni šta je lijepo. Ona samo pita, a ne odgovara, u sve sumnja i ni u šta ne vjeruje, samo traga i ne nalazi. Zašto? Zbog pukog umišljanja da je filozofiranje slobodno racionalno istraživanje ili slobodna djelatnost duha.
Pogreška i zabluda filozofije naslućuje se iz samodefiniranja vlastite djelatnosti, a ogleda se u slijedećem: ona nikada nije primijenila nijedan metod u području duha i „njegove djelatnosti“ a, osim pokušaja savremene filozofije, nije to činila ni u odgonetanju zakonitosti prirode, društva ili kosmosa općenito. U konačnici, takovrsnim saznanjima spoznavalac niti spoznaje sebe niti svijetu kojem živi.
|
|
Više... |
Ažurirano ( Petak, 01 Januar 2010 23:13 ) |
|
| Bezmjesni i besmisleni čovjek |
|
Autor Mr. Nezir Krčalo
Nedjelja, 01 Februar 2009 23:58 |
 |
 |
 |
|
 Kada bi na putu iz bezmjesta u bezmjesto postojalo kakvo mjesto, veli Rumi, k.s., i on bi sebi otvorio dućan, te savjetuje one koji su to već učinili da taj dućan zatvore i otvore onaj bez mjesta. No, mnogi imaju bojazan da neće moći trgovati 'svojim' znanjem ako otvore 'dućan' bez mjesta. Znali ili ne znali to da je logika propedeutička (pripremna) disciplina za svaku vrstu naukovanja i smi-slenog govora uopće, oni slijede u potpunosti njena pravila do kraja života, jer to odgovara njihovoj naravi. Sama logika iznašla je da postoje četiri oblika misli (pojam, sud, zaključak i dokaz) a 'govor' nije ništa drugo do 'oruđe' putem kojeg se te misli saopćavaju. Ukratko, stvarnost nam se nadaje u vidu misli i kao tako pojmljenu izražavamo je govorom.
|
|
Više... |
Ažurirano ( Petak, 01 Januar 2010 23:40 ) |
|
|
|